Međunarodni dan šuma - 21. 3.

21/03/2021

„Da, šume su nam važne!“ – to bi vjerojatno bio odgovor na pitanje upućeno bilo kom prolazniku na ulici ili djetetu u školi. Ipak, nije loše podsjetiti se zašto je tome tako….

Međunarodni dan šuma koji se od 2012. godine obilježava početkom proljeća, 21. ožujka, prava je prilika za to! Ovogodišnja je tema „Obnova šuma – put k oporavku i blagostanju“. Više na: https://www.un.org/en/observances/forests-and-trees-day

Pogledajte video

 

 

Što nam daju šume?

Ukratko - čisti zrak i povoljnu klimu, hranu, čistu vodu, hranu, lijekove, ogrjev, prostor za rekreaciju i opuštanje, staništa za druge vrste…

Šume sprečavaju eroziju tla, vežu vodu uz tlo i pročišćavaju je. Reguliraju klimu zadržavajući ugljik i ublažavaju negativne posljedice klimatskih promjena. Dom su za 80% kopnenih vrsta na Zemlji, a osobito su bogate šume tropskog pojasa. Na svijetu postoji više od 60.000 vrsta drveća i grmlja. Više od milijarde ljudi izravno ovisi o šumama – za hranu, sklonište, energiju ili prihod.

Potreba za boravkom u prirodi i povezanost s prirodom prirođena je svim ljudima, a osobito djeci. Razumijevanje prirode koja nas okružuje od krucijalne je važnosti za njeno očuvanje u svijetu koji se sve brže razvija. Upravo su šume idealne „učionice“ za sve generacije! Šume imaju i visoku estetsku i krajobraznu, a često i duhovnu vrijednost. Brojna zaštićena područja prekrivena su šumama. Šume su važne i za turističku ponudu nekog kraja.

Šume su od osobite važnosti i za kvalitetan život u gradovima, pa i onim najvećim. Gradske šume poboljšavaju lokalnu klimu – doprinose rashlađivanju gradskih područja, štede energiju, pročišćavaju zrak i čine ga kvalitetnijim, smanjuju buku prometa i industrije, filtriraju vodu iz lokalnih izvora, sprečavaju poplave. Važne su za očuvanje brojnih vrsta, i predstavljaju zdrava i privlačna područja za rekreaciju stanovnicima gradova.

Šume su kritično ugrožene!

Šume su danas na svjetskoj razini ugrožene zbog lošeg gospodarenja, krčenja i paljenja nepreglednih površina, poremećenog režima voda, odnosa u ekosustavu, onečišćenja zraka, tla i vode te gubitka povoljnih staništa za brojne vrste.

Svijet gubi 10 milijuna hektara šuma na godinu - to je prostor velik poput Islanda! Dosad je degradirano oko 2 milijarde hektara šumskog zemljišta, što je otprilike veličina Južne Amerike.

Pri uništavanju šuma u atmosferu odlaze ogromne količine stakleničkih plinova, što dovodi do pojačavanja klimatskih promjena.

I bioraznolikost šuma ugrožena je sječom i degradacijom šuma te klimatskim promjenama. Bar 8% biljnih vrsta i 5% životinjskih vrsta koje žive u šumama je pred izumiranjem.

Što učiniti?

Potrebno je na globalnoj razini uložiti velike napore u obnovu (restauraciju) šuma. Održivo gospodarenje šumama i njihova restauracija, gdje je to potrebno, od velikog su značenja za opstanak brojnih vrsta, ali i održavanje kvalitete okoliša i zdravlja ljudi. Ujedno, održivo gospodarenje šumama kreira sve više „zelenih poslova“, omogućujući ljudima preživljavanje.

ŠUME U HRVATSKOJ I ISTRI

Gotovo polovica hrvatskog kopna prekrivena je šumama i šumskim zemljištem. Naše šume su još uvijek velikim dijelom očuvane i oko 95% prirodne, što nije slučaj u mnogim europskim zemljama u kojima su brojne šume pretvorene u monokulture ili plantaže. Nema ni opasnosti od krčenja i nestanka ogromnih šumskih površina, no stalno treba voditi računa o tome koliko su prirodni sustavi jedinstveni i osjetljivi, te sve aktivnosti planirati na održiv način. Održivo gospodarene šume ne samo da i dalje ispunjavaju sve svoje općekorisne funkcije, nego proizvode dobra i usluge za cjeloviti održivi razvoj zajednica te podržavaju gospodarske aktivnosti koje stvaraju radna mjesta i poboljšavaju živote.

 

Šume u Istri raznolike su i zanimljive, te pružaju dom mnogim vrstama. Na malom prostoru se raznolikost klimatskih uvjeta, reljefa te geološke podloge i tla očituje i u raznolikosti šuma.

Oko 40% površine u Istri prekrivaju šume u nekom stadiju. Većina šuma u Istri pripada sredozemnoj vegetacijskoj regiji, a najviši planinski predjeli i sjeverne strane Učke i Ćićarije pripadaju eurosibirsko-sjevernoameričkoj regiji.

U uskom obalnom pojasu razvijene su tipične vazdazelene mediteranske šume hrasta crnike, s jasenom ili crnim grabom. U ostalom dijelu Istre najčešće su šume hrasta medunca i bijeloga graba te hrasta medunca i crnoga graba. Posebnost Istre su poplavne vlažne šume hrasta lužnjaka u dolini rijeke Mirne koje su ostatak nekad šire rasprostranjenih vlažnih šuma i imaju vrlo specifične ekološke uvjete. Na području Učke i Ćićarije rastu bukove šume, koje su i najočuvanije.

Zbog svoje očuvanosti i neki šumski predjeli u Istri proglašeni su zaštićenima. Imamo dva posebna rezervata šumske vegetacije – Motovunsku šumu i Kontiju, te tri park-šume: Zlatni rt – Škaraba, Busoler i Šijanu. Pinije u Karojbi i javor na Stanciji Bašarinka zaštićeni su kao spomenici prirode, a imamo i šest spomenika parkovne arhitekture, uglavnom skupine dobro očuvanih stabala. Više o tome možete naći na poveznici: http://www.natura-histrica.hr/hr/zasticena-podrucja

Kalendar događanja

Travanj 2021.

PoUtSrČePeSuNe
2930311234
56789 10 11
12131415161718
19202122232425
262728293012
3456789