SVJETSKI DAN VLAŽNIH STANIŠTA - Foto-natječaj, promatranje ptica, popisivanje lokvi…

01/02/2020

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se svake godine 2. veljače. Ove godine glavna tema je „Vlažna staništa i bioraznolikost“. Vlažna su staništa od presudne važnosti za klimu, čistu vodu, obranu od poplava, proizvodnju hrane, nacionalna gospodarstva, turizam, a povrh svega biološku raznolikost našega planeta. Smatra se da je čak 40% svih vrsta vezano uz vlažna staništa!

 

 

 

 

 

Kako bismo obilježili Svjetski dan vlažnih staništa, ali vam i približili vrijednosti vlažnih područja u Istri pozivamo vas da se priključite nekoj od aktivnosti koje smo tijekom cijele 2020. godine pripremili za vas!

Saznajte više o tome što su vlažna staništa i zašto su važna!

https://www.worldwetlandsday.org/home

https://ramsar.org/


O Svjetskom danu vlažnih staništa

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se svake godine 2. veljače. Tog je datuma prije gotovo pola stoljeća, 1971. godine, u iranskom gradu Ramsaru potpisana „Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica“. Ramsarska konvencija predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju vlažnih staništa, a Republika Hrvatska njezin je dio od 1991. godine čime smo preuzeli smo obvezu očuvanja močvara na vlastitom teritoriju. To se među ostalim postiže i predlaganjem vlažnih područja za uvrštenje na Ramsarsku listu vlažnih područja od međunarodne važnosti. Hrvatska ima pet takvih područja – to su parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero te posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka u Jastrebarskom i donji tok rijeke Neretve.

Tijekom povijesti vrijednost vlažnih staništa nije bila adekvatno prepoznata, pa su brojna od njih uništena ljudskom aktivnošću. Brojke, nažalost, pokazuju da je na globalnoj razini u zadnjih 300 godina izgubljeno gotovo 90% svjetskih vlažnih staništa. Najveći uzroci njihova nestajanja su onečišćenje, isušivanje i prenamjena zemljišta. Čak milijun biljnih i životinjskih vrsta vezanih uz takva staništa suočava se s prijetnjom izumiranja.

Ipak, danas se zna koliko su vlažna staništa bitna na globalnoj razini, a toga su sve više svjesni i građani, kao i donosioci odluka vezanih uz prirodu i okoliš. Vlažna su staništa od presudne važnosti za klimu, čistu vodu, obranu od poplava, proizvodnju hrane (sjetimo se riže!), nacionalna gospodarstva, turizam, a povrh svega biološku raznolikost našega planeta. Smatra se da je čak 40% svih vrsta vezano uz vlažna staništa!

Vlažna staništa u Istri

U Istri su vlažna staništa relativno malena, a njihov broj nije velik. Briga o područjima koja su zaštićena Zakonom o zaštiti prirode ili su dio ekološke mreže Natura 2000, pod nadležnošću je „Natura Histrica“ - Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Istarske županije.

Najveće naše vlažno područje je Palud u blizini Rovinja, koji je zbog svojih vrijednosti proglašen Posebnim ornitološkim rezervatom. On je važno stanište za brojne ptice vodarice, osobito tijekom sezone migracija. Valja svakako spomenuti i rijeke na kojima, osobito na ušćima Mirne i Raše, možemo vidjeti mnoge biljne i životinjske vrste. Lokve, kojima je Istra nekoć obilovala također su važno utočište onim organizmima koji žive u vodi ili su životnim ciklusom vezani uz nju. Vrlo su važni i vlažni travnjaci, kojih je osobito mnogo uz potoke na sjeveru Istre. I oni su dom brojnim ugroženim vrstama poput leptira močvarnog okaša.

Treba napomenuti da i najmanje vlažno stanište može biti od neprocjenjive važnost za brojne vrste. Zato se u provode mnoge mjere aktivne zaštite takvih staništa, kako bi se ponovno stvorili uvjeti za naseljavanje nestalih vrsta. Da biste uživali u vrstama vezanima uz ovakva staništa ne morate nužno otići u divljinu, jer se mogu nalaziti i u neposrednoj blizini većih gradova ili unutar njih. Nama blizak primjer je rezervat prirode Škocjanski zatok u Sloveniji, gdje je revitalizirano vlažno stanište unutar grada i predstavlja pravu oazu za stotine ptičjih vrsta.

Kalendar događanja

Veljača 2020.

PoUtSrČePeSuNe
272829303112
34567 9
10111213141516
1718 19 20212223
2425262728291
2345678