Speleološki objekti

Krški fenomeni, odnosno krški reljef, karakterističan je za veći dio područja Istarske županije. Gotovo 70% površine istarskog poluotoka nalazi se upravo na takvoj vapnenačkoj podlozi koja se, iako naizgled čvrsta i postojanja, mijenja tijekom dugog niza godina pod utjecajem vode koja kemijski reagira sa vapnencem čineći u takvoj stijeni brojne rupe i pukotine kroz koje voda slobodno protiče. Posljedica tih procesa su i brojni speleološki objekti - jame, kaverne, špilje i ponori koji se pod utjecajem vode polako ali neprestano mijenjaju, proširuju i produbljuju.

Takvih objekata na području Istarske županije prema procjenama može biti i do 2 000. To je značajan broj, obzirom da je u svijetu registrirano oko 155 000 takvih objekata. Veći dio speleoloških objekata direktna je veza površinskih i podzemnih voda, te je njihova zaštita od šireg društvenog značenja obzirom da svako zagađenje ili onečišenje kroz te objekte brzo dospjeva u podzemne tokove. Stoga se ti objekti ubrajaju u I zonu sanitarne zaštite izvorišta. Speleološki objekti, posebno na kršu, staništa su mnogih endemičnih, rijetkih, ugroženih i zaštićenih životinjskih vrsta (Proteus sp., Istriana mirnae, Chiroptera sp. div., itd.).

Speleološki objekti u vlasništvu su Republike Hrvatske i kao takvi su od posebnog interesa za RH i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Za speleološke objekte izrađuje se katastar koji uspostavlja i vodi Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP).

U Nacionalnoj strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NBSAP), krški ekosustavi ocijenjeni su kao prioritet koji zahtijeva akcijske planove zaštite. Otkriće svakog speleološkog objekta ili njegovog dijela prijavljuje se Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i HAOP-u u roku od 8 dana od otkrića. Zabranjeno je oštećivati, uništavati i odnositi sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze te mijenjati stanišne uvjete u objektu, njegovom nadzemlju i neposrednoj blizini. Za sve aktivnosti u speleološkom objektu (istraživanja ili zahvati u speleološkom objektu ili njegovu nadzemlju) potrebno je prethodno ishoditi dopuštenje nadležnog tijela sukladno članku 105. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18).

Speleološkim objektima, na način propisan Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18), upravljaju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode. JU Natura Histrica vodi bazu podataka za speleološke objekte u Istri. Baza je napravljena kao GIS baza i trenutno se u njoj nalaze podaci o 750 objekata.

Nažalost, mnogi speleološki objekti služe, unatoč zabrani, kao odlagališta otpada. U cilju sprečavanja takve prakse, nužna je njihova aktivnija zaštita i osmišljeno, kontrolirano korištenje uz poštivanje svih mjera zaštite. Nekontrolirano posjećivanje speleoloških objekata dovodi često do njihove devastacije, a sve veća popularnost slobodnog penjanja i jamarenja dodatno upućuju na potrebu osmišljavanja adekvatnih planova upravljanja.

Kalendar događanja

Rujan 2018.

PoUtSrČePeSuNe
272829303112
3456789
101112131415
171819 20 212223
24252627282930
1234567