Danas slavimo Svjetski dan divljih vrsta (World Wildlife Day)!!!

03/03/2022

Ovogodišnja tema je “Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava”, posvećena upravo obnovi bioraznolikosti i ekosustava kao temelja kvalitete naših života i samog opstanka.

#WWD2022#RecoverKeySpecies#worldwildlifeday

Autor postera: Despina Kannaourou

Gubitak biološke raznolikosti, vrsta, staništa i ekosustava predstavlja egzistencijalnu prijetnju životu na Zemlji. Ljudi se posvuda oslanjaju na zdrave i funkcionalne ekosustave i usluge koje oni besplatno pružaju. Te usluge omogućavaju naše postajanje i o njima ovisi zadovoljavanje naših potreba, kvaliteta naših života kao i ekonomske mogućnosti.

Ove godine Svjetski dan divljih životinja nosi snažnu poruku o važnosti zdravih ekosustava i poziva da se preokrene sudbina najugroženijih vrsta, podrži obnova njihovih staništa i cijelih ekosustava te promovira njihovo održivo korištenje od strane čovječanstva.

U Hrvatskoj su slatkovodni i morski ekosustavi jedni od naših najosjetljivijih, najugroženijih, ali i najznačajnijih nacionalnih resursa.

Naglašavamo da je i EU kroz Strategiju za bioraznolikost do 2030. godine pripremila ambiciozni i dugoročni plan za zaštitu prirode i zaustavljanje degradacije ekosustava, pa tako i onih slatkovodnih i morskih. Cilj je do 2030. godine uklanjanjem, prije svega, suvišnih prepreka te obnovom poplavnih područja i močvara, ponovno pretvoriti najmanje 25 000 km rijeka u rijeke slobodnog toka.

Ponovna uspostava dobrog stanja morskih ekosustava nešto je kompleksnija te zahtijeva uspostavu održivog korištenja morskih resursa i strogo zaštićenih područja, obnovu ekosustava bogatih ugljikom te važnih mrjestilišta i rastilišta, provedbu mjera za ograničavanje upotrebe ribolovnog alata koji najviše šteti bioraznolikosti te smanjivanje ili izbjegavanje usputnog ulova vrsta kojima prijeti izumiranje.

Pogledajte neke od tzv. ambasadorskih vrsta, čije prisutnost na određenom prostoru ujedno označava i zdravlje cjelokupnog ekosustava.

************************

Plemenita periska – je najveći mediteranski školjkaš. Do 2019. godine bila je rasprostranjena u cijelom Jadranu i uspješno vršila svoju važnu ulogu filtratora u morskom ekosustavu. Naime te godine u hrvatskom dijelu Jadranskog mora potvrđena je pojava zaraze koja se proširila sa obala Španjolske gdje su zabilježene pojave masovnog pomora. Od tada, zaraza se vrlo brzo proširila i zahvatila cijeli hrvatski dio Jadrana u kojem bilježimo masovna ugibanja plemenite periske. Danas, broj preostali jedinki periske u hrvatskom dijelu Jadrana gotovo možemo nabrojati na prste jedne ruke te se poduzimaju razne mjere u cilju očuvanja tih jedinki kao i njihovi ličinaka. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) je 2019. godine plemenitu perisku svrstala u kategoriju kritično ugroženih vrsta (CR). Budućnost ovog mediteranskog endemskog školjkaša nesigurna je kako u Jadranu, tako i u cijelom Mediteranu .

I na području Istarske županije brojne institucije, udruge i pojedinci rade na spašavanju plemenite periske, među njima i Javna ustanova Natura Histrica!

Autor: Claudia Fiorentin, Izvor: arhiva JU Natura Histrica

Jegulja – vjeruje se da su jegulje živjele i prije 60 do 70 milijuna godina te iako su nekoć bile izrazito brojne danas im prijeti rizik od izumiranja. Naime broj mladih jegulja, koje kreću na migracijski put na području Europe kako bi dosegnule odraslu dob, se u posljednjih 40 godina smanjio za 90 posto. Kompleksni životni ciklus ove vrste čini ju ranjivom na širok raspon ljudskih aktivnosti. Pri tome se misli na prekomjerni izlov, zagađenje vodotoka raznim onečišćivačima koji imaju negativan utjecaj na njihovu sposobnost razmnožavanja, uništavanje staništa u vidu isušivanja močvarnih područja te izgradnja prepreka koje onemogućuju migraciju riba u rijekama. Iako se jegulje smatraju „superprilagodljivim“ bićima koje je priroda oblikovala desecima milijuna godina čovjek ih je u samo 40 godina doveo na rub opstanka. Danas pojedini projekti zaštite europske jegulje u divljini daju pozitivne rezultate.

 

Autor: GerardM, Izvor: http://www.digischool.nl/bi/onderwaterbiologie/; Licenca: CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=284678

Prstac – je školjkaš koji živi po čitavoj kamenitoj obali od 0 do 20 i više metara dubine. Jedan je od najpoznatijih školjkaša u sjeveroistočnom Atlantiku i Mediteranu, uključujući Jadran, a posebno je cijenjen za jelo. Raste vrlo sporo te mu je za dostizanje dužine od oko 5 cm potrebno negdje između 18 i 36 godina, a za veće primjerke od 8-12 cm i do 80 godina. Tijekom života u stijenama buše rupe u kojima rastu te ih je iz njih uglavnom nemoguće izvući pa je za njihovo sakupljanje neophodno razbijanje kamene obale. Na taj način uništava se cijeli ekološki sustav - od biljaka i životinja koje žive u stijenama, preko onih koje žive, hrane se i skrivaju na njima, do onih koje ovise o organizmima sa stijena. Prekomjerni izlovom uništile su se velike površine kamenite obale što za posljedicu ima uništavanje staništa i smanjenje bioraznolikosti.

Autor: Hectonichus, Izvor: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Mithilidae_-_Lithophaga_lithophaga.JPG; Licenca: CC BY-SA 4.0

Sredozemni galeb - elegantniji je srodnik puno poznatijeg galeba klaukavca Larus michahellis, od kojega ga razlikujemo po karakterističnom crvenom kljunu i sivozelenim nogama. Gnijezdi se na dalmatinskim otočićima i hridima. Za razliku od drugih galebova, rijetko se hrani otpacima, već mu je jelovnik tradicionalniji: ribe, ponekad sipe, rakovi i kukci te rijetko sitne ptice (preletnice preko otoka) ili biljna hrana poput plodova maslina i sjemenki. Najveće mu pritiske predstavljaju upravo prvi susjedi na gnjezdilištima: brojni klaukavci s kojima je u kompeticiji za stanište te štakori koje su tamo nehotice donijeli ljudi, a koji mu napadaju jaja i mlade. Prijetnju mu također predstavljaju prelov, odnosno smanjivanje ribljeg fonda, te prilov, odnosno slučajni ulov jedinki morskih ptica prilikom ribolova.

Autor @pintafontes, Izvor: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=39660632, Licenca: CC BY-SA 4.0

Kalendar događanja

Svibanj 2022.

PoUtSrČePeSuNe
2526272829301
2345678
9101112131415
16171819202122
232425 26 272829
303112345