Izrada metodologije praćenja onečišćenja morskog okoliša analizom satelitskih snimaka u sklopu provedbe projekta WASTEREDUCE

Najveći pritisci na morski okoliš na području Istarske županije nastaju kao posljedica antropogenih aktivnosti i klimatskih promjena. Porast broja stanovnika na obalnom području, urbanizacija, razvoj turizma, pomorskog prometa, onečišćenje  i sl., negativno utječu na ekološke uvjete u moru. U slučaju morskog otpada radi se o rezultatu fenomena globalnog razvoja gdje se nastali otpad odbačen u more rasprostire na velikom području prelazeći državne granice uslijed djelovanja morskih struja i valova. Upravo zbog navedene problematike, Javna ustanova Natura Histrica je, kao projektni partner u sklopu projekta WASTEREDUCE, zatražila izradu metodologija praćenja onečišćenja morskog okoliša analizom satelitskih snimaka.

Provedeni satelitski monitoring Limskog zaljeva u razdoblju od svibnja do rujna 2024. omogućio je detaljnu analizu stanja mora kroz praćenje ključnih biokemijskih deskriptora: koncentracije klorofila-a (D5), ukupne suspendirane tvari (D7) te morskog otpada (D10). Korištenjem više satelitskih sustava visoke i vrlo visoke prostorne rezolucije, osigurana je visoka vremenska i prostorna pokrivenost, što je omogućilo prepoznavanje sezonskih obrazaca i lokalnih anomalija u ekosustavu zatvorenog priobalnog kanjona poput Limskog zaljeva.

Studija je u svojoj cijelosti priložena uz ovu objavu.

Izrada metodologije praćenja onečišćenja morskog
okoliša analizom satelitskih snimaka u sklopu
provedbe projekta WASTEREDUCE - INTERREG VI-A
ITALIJA - HRVATSKA 2021.-2027.

Izvršitelj: SEA CRAS d.o.o. Avenija Dubrovnik 15, 10000 Zagreb
Voditelj izrade: dr. sc. Mario Špadina
Stručni Suradnici:  Robert Šulc, mag. geogr., Josip Karadža, mag.geogr.

Sažetak
Provedeni satelitski monitoring Limskog zaljeva u razdoblju od svibnja do rujna 2024. omogućio je detaljnu analizu stanja mora kroz praćenje ključnih biokemijskih deskriptora: koncentracije klorofila-a (D5), ukupne suspendirane tvari (D7) te morskog otpada (D10). Korištenjem više satelitskih sustava visoke i vrlo visoke prostorne rezolucije, osigurana je visoka vremenska i prostorna pokrivenost, što je omogućilo prepoznavanje sezonskih obrazaca i lokalnih anomalija u ekosustavu zatvorenog priobalnog kanjona poput Limskog zaljeva.