Praćenje stanja morskih vranaca na zapadnoj obali Istre

Krajem veljače odradili smo prve ovogodišnje terene s ciljem utvrđivanja stanja gnijezdeće populacije morskih vranca na otocima zapadne obale Istre. Obišli smo teren od Pule do Novigrada i detaljno pregledali neke od otoka koji prijašnjih godina nisu bili istraženi, kao i one koje smo već obilazili prijašnjih godina kako bi usporedili rezultate.

Morski vranac, često krivo nazivan „gnjurac“, ciljna je vrsta unutar područja ekološke mreže važnog za očuvanje ptica (POP) HR1000032 Akvatorij zapadne Istre. Populacija se procjenjuje na 150 – 180 gnijezdećih parova te se kao područje s najvećim brojem parova izdvaja nacionalni park Brijuni. Unutar navedenog POP područja, morski vranci gotovo isključivo gnijezde u gustoj i teško prohodnoj obalnoj vegetaciji gdje dominiraju vrste poput pistacije, crnike i tetivike. Rijetko se gnijezda mogu pronaći i na stijenama.

• Znate li da morski vranci mogu imati izrazito dugu gnijezdeću sezonu?

Mediteransko more pa tako i Jadran naseljava podvrsta morskog vranca Gulosus aristotelis desmarestii. Njihova sezona gniježđenja može trajati od prosinca jedne godine pa sve do lipnja sljedeće godine! Upravo zato je istraživanje i praćenje stanja morskih vranaca poprilično zahtjevno jer traži veliki broj terenskih dana kako bi se sa sigurnošću „pokrila“ cijela gnijezdeća sezona.

• Znate li kakvu „frizuru“ imaju morski vranci u svadbenom ruhu?

Morski vranci postaju spolno zreli prema četvrtoj godini života, a do tada su već u nekoliko ciklusa mitarili perje i mijenjali svoj izgled. Prvogodišnje ptice ove podvrste imaju izraženo bijeli trbuh i svjetlije noge po čemu se razlikuju od odraslih ptica koje su u potpunosti crne. Odrasle ptice tijekom gnijezdeće sezone imaju jasno vidljiv „čuperak“, odnosno kukmu na glavi.