SVJETSKI DAN VLAŽNIH STANIŠTA - Foto-natječaj, promatranje ptica, popisivanje lokvi… - Novost - Natura Histrica - Natura Histrica, Istra, Zaštita prirode, Zaštićene vrste, Priroda, Fauna, Flora, Kamenjak, Istarska priroda, Prirodne ljepote, Parkovi prirode, Šuma, Spomenik prirode, Zaštićena područja, Motovun, Očuvanje prirode

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se svake godine 2. veljače. Ove godine glavna tema je „Vlažna staništa i bioraznolikost“. Vlažna su staništa od presudne važnosti za klimu, čistu vodu, obranu od poplava, proizvodnju hrane, nacionalna gospodarstva, turizam, a povrh svega biološku raznolikost našega planeta. Smatra se da je čak 40% svih vrsta vezano uz vlažna staništa!

Kako bismo obilježili Svjetski dan vlažnih staništa, ali vam i približili vrijednosti vlažnih područja u Istri pozivamo vas da se priključite nekoj od aktivnosti koje smo tijekom cijele 2020. godine pripremili za vas!

Saznajte više o tome što su vlažna staništa i zašto su važna!

https://www.worldwetlandsday.org/home

https://ramsar.org/

O Svjetskom danu vlažnih staništa

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se svake godine 2. veljače. Tog je datuma prije gotovo pola stoljeća, 1971. godine, u iranskom gradu Ramsaru potpisana „Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica“. Ramsarska konvencija predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju vlažnih staništa, a Republika Hrvatska njezin je dio od 1991. godine čime smo preuzeli smo obvezu očuvanja močvara na vlastitom teritoriju. To se među ostalim postiže i predlaganjem vlažnih područja za uvrštenje na Ramsarsku listu vlažnih područja od međunarodne važnosti. Hrvatska ima pet takvih područja – to su parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero te posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka u Jastrebarskom i donji tok rijeke Neretve.

Tijekom povijesti vrijednost vlažnih staništa nije bila adekvatno prepoznata, pa su brojna od njih uništena ljudskom aktivnošću. Brojke, nažalost, pokazuju da je na globalnoj razini u zadnjih 300 godina izgubljeno gotovo 90% svjetskih vlažnih staništa. Najveći uzroci njihova nestajanja su onečišćenje, isušivanje i prenamjena zemljišta. Čak milijun biljnih i životinjskih vrsta vezanih uz takva staništa suočava se s prijetnjom izumiranja.

Ipak, danas se zna koliko su vlažna staništa bitna na globalnoj razini, a toga su sve više svjesni i građani, kao i donosioci odluka vezanih uz prirodu i okoliš. Vlažna su staništa od presudne važnosti za klimu, čistu vodu, obranu od poplava, proizvodnju hrane (sjetimo se riže!), nacionalna gospodarstva, turizam, a povrh svega biološku raznolikost našega planeta. Smatra se da je čak 40% svih vrsta vezano uz vlažna staništa!

Vlažna staništa u Istri

U Istri su vlažna staništa relativno malena, a njihov broj nije velik. Briga o područjima koja su zaštićena Zakonom o zaštiti prirode ili su dio ekološke mreže Natura 2000, pod nadležnošću je „Natura Histrica“ - Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Istarske županije.

Najveće naše vlažno područje je Palud u blizini Rovinja, koji je zbog svojih vrijednosti proglašen Posebnim ornitološkim rezervatom. On je važno stanište za brojne ptice vodarice, osobito tijekom sezone migracija. Valja svakako spomenuti i rijeke na kojima, osobito na ušćima Mirne i Raše, možemo vidjeti mnoge biljne i životinjske vrste. Lokve, kojima je Istra nekoć obilovala također su važno utočište onim organizmima koji žive u vodi ili su životnim ciklusom vezani uz nju. Vrlo su važni i vlažni travnjaci, kojih je osobito mnogo uz potoke na sjeveru Istre. I oni su dom brojnim ugroženim vrstama poput leptira močvarnog okaša.

Treba napomenuti da i najmanje vlažno stanište može biti od neprocjenjive važnost za brojne vrste. Zato se u provode mnoge mjere aktivne zaštite takvih staništa, kako bi se ponovno stvorili uvjeti za naseljavanje nestalih vrsta. Da biste uživali u vrstama vezanima uz ovakva staništa ne morate nužno otići u divljinu, jer se mogu nalaziti i u neposrednoj blizini većih gradova ili unutar njih. Nama blizak primjer je rezervat prirode Škocjanski zatok u Sloveniji, gdje je revitalizirano vlažno stanište unutar grada i predstavlja pravu oazu za stotine ptičjih vrsta.